Dalan
2 moris nian
(TWO WAYS OF LIFE)
Dalan moris ne’e
No
Dalan ba moris ne'ebe loloos
"Buat hotu ne'ebe Maromak hakarak hosi o mak atu o iha relasaun ho Nia liu husi orasaun,
la'os buat seluk hosi o."
Dalan moris ne’e mak dalan ne’ebe ema hili no moris iha nia
laran. Tanba ema hakarak buka konaba pergunta-pergunta sira ne’ee sira husu
durante sekulu sira nia laran, mak konaba mundu nia orijen no ema nian: sira
mai husi ne’ebe ka ba saida no tanba sa sira iha mundu ne’e no se mak kria ema.
Tanba ema hakarak atu buka hetan resposta konaba perguntas hirak ne’e hotu, tan
ne’e sira hahú uza hanoin “filojofu” atu ke’e bei-beik kona ba mundu ne’e nia
pasadu, liu husi sinal husi ema sira dahuluk ne’ebe moris iha mundu ne’e. Mak
ema primitive ne’ebe mak ema fiar nu’udar ema nia beiala sira. Hahú husi Áfrika
ne’ebe liu husi evolusaun ka iha tinan millaun nia laran hateten katak animal/balada
hanesan lekirauk bele muda-an sai ema agora dau-daun ne’e.Ne’e mak ita aprende
durante ne’e katak mundu ne’e eziste ona
desde tinan millaun 14 liu ba no hateten katak rai forma liu husi nakfera
ne’ebe boot. Maibe buat sira hanesan ne’e so bele komprende liu husi hanoin
isin nian ne’ebe bele mate. Tanba, se ema nia beiala sira mai husi animal ou
natureza, ne’e los ka lae? Laos ema hori uluk to’o agora hanesan de’it? Tinan
rihun resin ona ema hela iha rai ne’e. Ema moris, sai boot no mate, maibe ema
la hatene se mak ukun iha mundu ne’e. Iha buat ida ne’ebe labele esplika husi
ema, kona ba “espiritu sira ka klamar sira”. Pergunta mak, ema bele halo
siensia no espiritu sai ida?
Ema bele de’it hatene kona ba sira nia pasadu
tanba sira nia beiala sira nia ain-fatin no evidensia sira ne’ebe sira husik
hela. Maibe ema la bele hatene konaba futuru? La iha ema ida hatene. Tanba iha
de’it Ema Ida ne’ebe labele haree hetan ka invisivel, ne’ebe ema ida nunka
haree. Nia mak kria mundu no iha autoridade no ukun iha buat hotu iha mundu
ne’e. Maibe iha Ebreu 4: 13 hateten: “No la iha buat ida ne’ebe subar housi
Nia, buat hotu bele haree no nakloke de’it ba Nia matan. Ba Nia ita sei hatan
kona ba buat hotu.” Tan ne’e ita labele haree no koñese Nia oin, maibe Nia
hatene buat hotu. Maske ema bele hatene konaba futuru , ne’e so bele liu housi
Nia. Nia halo buat hotu ho subar maibe Nia hatudu nafatin Nia-an ba Nia emar
sira ne’ebe Nia hili, mak Israel. Atu liu husi Nia emar sira ne’ebe Nia hili,
nasaun hotu sei hetan maksoin. Maske nun’e, se ema ruma husi Nia emar sira ne’e
mak la obedese ba Nia, Nia sei fo kastigu ba sira.
Nia hatudu-an ba nasaun hotu hatudu liu
husi Nia Oan nia mai husi Israel. Maibe laos de’it atu hatudu Nia-an maibe mos
Nia hakarak salva Nia emar sira, no iha relasaun ho sira no mos lori sira ba
Nia. Hodi nune’e Nia ho Nia emar sira bele sai ida de’it. Nia mak ida ne’ebe
kria ema no lori sira to’o ohin loron. Nia mak Maromak bele buat hotu.
Se ita fiar no hatete katak ita mai husi
animal, laos ita koalia aat ita nia-an rasik no koalia aat Na’i Maromak? Nia
mak kria ona ita tuir Nia imajen husi Nia illas no huu iis ba ita hodi ita
moris. Oinsa mak ita bele fiar fali katak ita nia beiala sira mak animal ka
buat seluk? Laos ka, ita Ninian no ita iha illas ne’ebe hanesan ho Nia, ho
Maromak ukun nai? Nia mos mak kria ona animal iha inísiu. Los duni katak animal
mak kria uluk ba ema maibe, ema kmanek liu duké animal tanba ema iha illas
ne’ebe hanesan ho sira nia úniku Kriador. No Na’i rasik mak entrega ona buat
hotu iha rai inklui mos animal ba ema nia liman atu sira fo naran no kuidadu
sira. No ida ne’e signifika katak ita ignora ita nia Kriador rasik? No tebes ita labele
simu faktus rua hanesan, katak ema nia orijen husi natureza ka husi Maromak nia
liman ho rai-rahun.
Ita transforma no hafoun hikas husi buat
hotu iha ita nia sor-sorin. Siénsia iha duni benefísiu mai ita maibe ho
karaktér ne’ebe provizoriu, no labele soi/salva ita ema husi sentimentu ne’ebe
mamuk ne’ebe dook iha ita nia fuan laran. Maromak permite atu ita rekoñese kona
ba siénsia maibe to’o ikus buat hotu sei fila ba Nia. Ita bele servisu no
susesu to’o ne’ebe de’it, maibe oinsa ho ita nia fuan ne’ebe sente mamuk
nafatin? Mt: 13, 44-46. Hanesan mos ho santu no santa sira, sira hetan ona
rikusoi ne’ebe boot no kualidade tebes iha sira nia moris tan ne’e sira prontu
atu husik buat hotu hodi ba haburas tan rikusoi ne’e iha sira nia fuan laran, no
fahe mos kona ba rikusoin ne’e ba ema seluk no rikusoi ne’e mak Jesus Kristu,
sira dedika sira nia an ba Kristu tanba Nia mak rikusoi ne’ebe boot tebes iha
sira nia moris, tanba Kristu de’it mak serve atu ense sentimentu mamuk iha sira
nia fuan laran. No ema balun mos hetan rikusoi ne’e no moris iha Kristu nia
laran, no sira harii familia tanba ita
moris tuir Maromak nia bolun. Maromak bolu ita atu sai ema santu ka mestre/a ka
inan-aman ne’ebe di’ak ka oan ne’ebe di’ak ka atu sai doutor/a ka infermeiru/a ne’ebe
di’ak no nst, buat hotu akontese tuir Nia planu, buat hotu ne’ebe di’ak mia
husi Nia.
Buat hotu iha moris ne’e, buat sira
ne’ebe iha ita nia sor-sorin, bele lakon derepente de’it no buat sira ne’ebe
ita nunka rona mos bele mosu derepente de’it. No los duni katak buat sira ne’e
akontese iha ita nia moris.
Ita realiza katak iha ita nia moris iha
buat sira ne’ebe úniku ne’ebe akontese iha ita nia sor-sorin, maibe tempu mos
la’o ba nafatin no ikus mai ita lalais atu adapta-an ho buat sira ne’ebe foun
no haluha tiha sira ne’e hotu. No buat hirak ne’e hotu nu’udar lei mundu nian
katak, buat hotu bele mosu, transforma, hafoun hikas no lakon leet de’it. Ida
ne’e nu’udar sinal sira ne’ebe hatudu mai ita katak iha mundu ne’e , iha duni
Maromak ne’ebe kuidadu buat hotu bele la’o ho di’ak. Iha Maromak ne’ebe una,
ne’ebe ukun no invisivel, Nia mak halao buat sira ne’e hotu, buat sira ne’ebe
furak maibe susar atu deskreve ho ibun.
Wainhira ita haree buat sira ne’ebe
furak, hanesan bebe ne’ebe foin moris, ka wainhira ita haree fitun sira iha
lalehan ka natureza ruma ne’ebe furak, ita sente duni katak iha duni Maromak
atraz de buat sira ne’e hotu ne’ebe kuidadu atu buat sira ne’e bele la’o ho
di’ak. Iha duni Maromak ne’ebe ukun buat hotu iha mundu ne’e, tanba impossivel
katak buat hotu iha mundu ne’e bele la’o mesak, ez: Iha ita nia nia jardin
laran, ita tenke tau matan ba ai-funan sira iha jardin ne’e nia laran, atu sira
bele buras no sai furak, selae sei moris mos du’ut sira ne’ebe bele hamate sira
no jardin ne’e sei sai hanesan ai-laran ne’ebe la iha kuidadu no moris arbiru
de’it.
Iha istoria ida konaba ema ida naran
Billy Graham. Iha loron ida, nia kolega husu ba nia katak, Billy, o bele prova
katak Maromak ne’e iha? Maibe Billy hatan ba Nia, ha’u labele! Ha’u labele foti
Maromak mai hodi tau halo ba teste iha laboratoriu no hatudu ba o katak Maromak
mak ne’e! Maibe ita hotu hatene katak Maromak ne’e iha buat hotu iha ita nia
sor-sorin no ita sente ida ne’e.
Iha buat barak ne’ebe labele rezolve liu
husi siénsia. Kastigu, karma, roda moris nian no moris hafoin mate, klamar sira,
espiritu sira, bele ka lae siénsia no teknolojia esplika kona ba sira ne’e? Dala ita tan katak
buat sira ne’e provizoriu de’it, sei remata iha loron ida.
Maibe ita hili liu realidade iha momentu
ne’e, ne’ebe provizoriu de’it tanba sei iha destruisaun ba buat sira ne’e hotu.
Ita lakohi atu atu mantein hanoin ba buat sira ne’e iha ita nia sor-sorin
ne’ebe nu’udar sinal sabedoria no forsa ne’ebe los ne’ebe hatudu liu husi Na’i
Maromak atu ita bele realiza fila fali.
Na’i Maromak mak kontrola tempu hotu,
Nia hamosu udan no fo kastigu ba sira ne’ebe la obedese no fila kotuk husi Nia
durante ne’e, Nia salva ema sira ne’ebe fiar hodi loke sira nia fuan ba Nia no
Nia haboot ema ne’ebe haraik-an iha Nia oin no hatuun ema ne’ebe foti-an iha
Nia oin. Nia lori Nia oan sira ba Nia uma no soe sira ne’ebe laos Nia ona ba
fatin kastigu nian, tanba sira nia dizobidiensia.
Nia mak husi tempu hotu ba tempu hotu,
ne’ebe iha no iha nafatin, ne’ebe mak la iha inisiu no la iha final no iha Nia
iha de’it lia los. Nia kria buat hotu no kontrola buat hotu no ba Nia no Nia
de’it mak fatin ba ema depende ba atu kontinua sira nia moris. Hakarak ga
lakohi buat hotu depende de’t ba Nia. Maske nune’e ita dook liu ona husi Nia. “
Ema hot-hotu halo tiha ona sala no lakon tiha ona Maromak nia gloria. La selu
buat ida, ema sei sai los, tan maksoin iha Kristu Jesus, ne’ebe Maromak tau
nu’udar buat karan ida hodi Nia ran, ne’ebe ema sei housi fiar, ne’e atu hatudu
Maromak nia justisa, basa tan Maromak nia laran luak, Nia fo perdaun ba sala
sira ne’ebe ema halo tiha ona, atu hatudu iha tempu ne’e katak Nia los no Nia
halo los sira ne’ebe fiar iha Jesus Kristu” (Roma 3:23).
Tan ne’e mak Nia haruka nia Oan mesak
ne’ebe hanesan ho Nia atu soi ita no atu lori ita fila ba Nia. Atu nune’e ita
bele iha relasaun ho Nia. Laos hanesan relijiaun Islaõ ne’ebe harohan dala lima
loron ida, maibe sira la iha relasaun ho sira nia Kriador rasik. Ita nia
Maromak mak ita nia Aman ida ne’ebe hakarak iha relasaun ne’ebe di’ak ho ita,
Nia oan sira, liu husi Kristu Jesus, nu’udar Oan boot mai ita.
Mundu ne’e sei remata tanba sala iha
fatin hotu-hotu. Ema sira adora sasan sira ne’ebe iha sira nia sor-sorin, sira
halo nune’e tanba sira la hatene konaba sira nia Maromak ne’ebe loloos. Iha
sasan sira ne’ebe sira adora nia laran, hela husi espiritu aat sira. Sira
hatudu májiku no milagre sira ne’ebe falsu atu hadelek sira seluk nia matan,
ne’ebe hakarak atu buka Maromak ne’ebe los.
Maibe tan ne’e mak Kristu mai ona, atu
haklaken kona ba sira nia Maromak no Nia reinu. Maromak ne’ebe durante ne’e
sira buka, atu nune’e liu husi Nia-an ema hotu tau fiar, hodi Nia bele lori ema
hotu ba Maromak ukun Na’i. Maibe ema barak la fiar iha Nia no sira hili liu
fali atu fiar ba espiritu aat sira iha mundu ne’e, ne’ebe hadelek ona sira nia
matan duké fiar ba sira Nia kriador rasik ne’ebe mai ona hodi soi sira. Iha mos
ema balun ne’ebe hili liu atu fiar ba siénsia no fiar liu ba sira nia forsa
rasik atu harii sira nia mundu rasik ne’ebe di’ak, los duni katak mundu agora
ne’e dezenvolvidu liu tan, maibe buat hotu ne’e sei la dura kleur tanba sei
harahun husi Na’i Maromak nu’udar iha tempu ema sira harii tore de Babel atu
haboot sira nia an rasik no iha tempu Sodom no Gomora nian. Se wainhira loron
destruisaun to’o, sira sei la simu tan lian oi-oin, maibe sira sei haketak tan
husi ema sira ne’ebe nia tusan selu ona husi Kristu nia mate. Ema sira ne’e mak
sira ne’ebe fiar no fo fuan ba Kristu, simu batismu no simu prezente perfeitu
mak “ Espíritu Santu”, ne’ebe diferente no forsa liu fali espiritu sira iha
mundu ne’e, Espíritu Santo ne’ebe mak lialos no Maromak ne’e rasik. Sira ne’e
hetan ona maksoi no sira nia moris muda ba beibeik loron ba loron no sira sei
hetan purifikasaun husi Epíritu Santu hodi prepara ba kazamentu bibi oan nian
no ba moris rohan laek. Maibe molok ida ne’e, sei to’o duni loron ikus nian;
besik ona no loloos ne’e tempu ne’e mak loron-loron ikus nian, ne’ebe Jesus
hateten ona katak, Nia sei mai fali atu halo kolleta ba rezultadu to’os nian.
Tan buat hotu ne’ebe uluk Jesus hateten katak sei akontese molok nia mai,
akontese hotu ona, iha biblia Mateus kapítulu 24-25.
Ema hotu ne’ebe mate, sei halo moris
fali hamutuk ho ema sira ne’ebe sei moris ne’ebe aat ka di’ak, ne’ebe hetan
maksoin no lae, ema hotu sei ba tau hamutuk iha Na’i Jesus nia tronu gloriozu
nia oin, atu hetan julgamentu ikus tuir sira ida-idak nia hahalok sira rasik. Iha
ne’eba mak ita sei responsabiliza ba ita nia hahalok sira. No Nia Julgamentu
ne’e justu. Sira ne’ebe la obedese sei fo kastigu no sira ne’ebe obedese sei
hetan makosi no Na’i sei fo ba sira
prezente perfeitu ne’ebe prepara ona ba sira desde mundu nia kriasaun. No los duni
katak ita hotu sei hasoru buat hirak ne’e nu’udar hateten katak “ema hotu”
inklui mos anju sira, ita hotu sei hetan julgamentu ikus. Maibe iha de’it dalan
rua no hun rua, mak infernu no lalehan. Tan ne’e keta hatete katak wainhira ita
mate buat hotu remata ona, sei iha tan julgamentu ba dahikus ka “the last
judgement”, no tuir mai mak kastigu no maksoi. No tebes duni katak ita nia adat
no beiala sira mos labele soi/salva ita, tanba sira mos sei hetan julgamnetu
ikus nian ba sira nia-an hanesan ita sei.
Moris iha ohin loron ne’e ema uza hodi
halo kompetisaun atu hetan rikusoi no atu goza moris ne’ebe provizoriu. Jesus
hateten: “ Buka uluk knanain Maromak nia reinu no nia justisa no buat hirak ne’e
sei fo tan ba imi” (Mateus, 6:33). “Ema
ruma manan los sa wainhira nia manan mundu tomak, maibe lakon nia moris? Ka,
ema bele fo los sa ida atu troka ho nia moris? Basa Oan Mane sei mai iha Nia
Aman nia gloria, ho Nia anju sira hodi fo ema hotu tuir ida-idak nia hahalok.”
(Mateus, 16:26-27). Tan ne’e di’ak liu mai ita atu buka uluk Na’i Maromak no
halo tuir Nia hakarak. No buat sira ne’ebe ita presija, Na’i sei fo tan mai
ita. Di’ak liu mai ita atu buka uluk moris iha lalehan atu nune’e ita lakon
moris iha rai ne’e karik, iha hela moris rohan laek ne’ebe hein hela ita.
Nu’udar hateten katak ‘laos servisu
makaas mak halo ema susesu, maibe buat hotu Maromak nia bensaun.’
Ita gasta ita nia tempu
atu buka rikusoi no osan iha mundu ne’e hodi gasta ita nia forsa hotu ba buat
hirak ne’e, maibe ikus mai ita sai fraku no moras no buat sira ne’e sai la
vale. Laos ka , se ita oferese ita nia-an ba Maromak iha ita nia moris tomak
hodi nune’e ita labele lakon ita nia klamar iha mundu ne’e no hetan moris rohan
laek iha lalehan?
Besik ba Maromak no koñese Nia mak dalan ne’ebe di’ak tebes
mai ha’u, iha ha’u nia moris. Ajuda ema
seluk ne’ebe presija mak dalan ne’ebe Maromak hakarak nu’udar Nia hateten katak
ita tenke hadomi ita nia maluk nu’udar ita-an rasik.
Wainhira
ita sai Kristu Ninian katak ita fo ita nia-an tomak ba Nia hodi ita sai
instrumentu ba servisu-servisu boot sira bazeia ba grasa ne’ebe Nia fo mai ita.
Onestu iha buat hotu no tauk la iha mai ha’u basá ha’u hatene katak Nia moris
no ha’u hatete lialos katak ha’u sente Nia iha fatin hotu iha ha’u nia
sor-sorin, fihir hela ha’u no tau matan mai ha’u.
Osan no rikusoi, popularidade no
estatus, sira ne’e buat ne’ebe provizoriu ka temporariu tanba ita hatene katak
la iha buat ida mak dura, tansa ita buka buat sira ne’ebe agora bele iha maibe
to’o ikus lakon? Tansa ita gasta ita nia forsa hodi buka buat sira ne’ebe
provizoriu? Tanba ne’e mak Jesus hateten: “Imi keta halot rikusoi iha rai ne’e,
ne’ebe ular no ferujem han mohu no na’okten sira sobu hodi na’ok. Maibe imi
halibur ba imi an rikusoi iha lalehan, iha ne’ebe ular no ferujem la hamohu
sira, na’ok ten mos la ba sobu hodi na’ok. Basa iha fatin ne’ebe o nia rikusoi
hela, o nia fuan mos sei hela iha ne’eba.” (Mateus,
6: 19-21). Maibe riku iha domin mak buat
ne’ebe Maromak hakarak.
Buat sira iha mundu ne’e ajustada ho valor-valor
moral nian ne’ebe defini husi ema iha periodu moris ne’e nia laran. Hodi bele
alkansa objetivu ruma . Objetivu sira atu hetan hakaran sira ne’ebe ema hakarak
hodi bele sai koñesidu nu’udar ema boot no atu hetan apresiasaun husi ema seluk
nu’udar ema ne’ebe susesu. Maibe iha ema susesu barak ne’ebe hapara sira nia
moris, tanba wainhira atinji tiha sira nia hakaran sira, sira la haksolok no nafatin
sente mamuk iha laran, tanba buat sira ne’e hotu labele soi sira nia klamar.
Ita hatene katak isin sei fila ba rai. No ita nia isin nia hakarak kontráriu ho
klamar nia hakarak. Iha (Pedro 2:11)
hateten: “Atu imi hadook an husi isin nia hakarak aat sira. Sira ne’e halo funu
hasoru imi nia klamar.” Tan ne’e tau liu saida mak klamar hakarak, sae tan
Maromak nia Espíritu iha ita nia laran no koko atu rona Nia, hodi nune’e ita
keta halo ita nia moris la vale no mate sem koñese Jesus Kristu.
Ksolok la hetan iha rai ne’e maibe, ksolok ne’ebe loloos
hetan de’it iha lalehan. Tan ne’e di’ak mai ita, atu ita hatan ba Na’i nia
bolun/vokasaun iha ita nia moris no halo buat ne’ebe di’ak, ne’ebe Nia hakarak.
Vokasaun atu sai inan-aman, sai mestre,
sai ema santu/a ka atu halo servisu ruma ne’ebe di’ak no fo favor ba Nia.
Nu’udar hateten, “ ema halo planu maibe, Maromak mak deside.”
Iha dalan moris ne’e, iha ema barak
ne’ebe mak hakarak atu hakat liu, husi
limite koñesimentu nian hodi hamosu buat foun ba mundu ne’e, sae tan ema
hakarak atu atinji sira nia objetivu prinsipal mak, “atu labele iha tan moras
no atu bele moris ba nafatin.” Ema kria ka hamosu buat foun sira, hanesan
teknolojia futuru nian, nu’udar robot sira, hodi buat hotu bele la’o
automatikamente. Robot sira ne’ebe haree husi dook ka previstu tiha katak iha
tempu ruma nia laran, sira sei ukun mundu ne’e hodi rebelde hasoru ema. Maibe
hirak ne’e hotu sei la la’o dook tan. Na’i Maromak sei la husik buat sira ne’e
akontese, tan tebes molok buat sira ne’e hola fatin, mundu sei lakon uluk tiha.
Hanoin hetan nafatin ba, katak loron sira ne’e mak loron sira
ne’ebe ikus nian ona. Sei iha teste no ezame ba ema ida-idak, maibe teste sira ne’e sei la boot
liu fali ita nia forsa, wainhira ita hetan tentasaun, Na’i Maromak sei hatudu
dalan atu ita bele liu. Tinan rihun rua resin ona, Maromak haraik mai ita
salvasaun no prezente livre mai ita, no bolu ita atu arepende. Agora mak oras
mai ita atu arenpende, tanba tempu badak tebes. “Mai besik Ha’u, imi hotu
ne’ebe kole no terus; Ha’u sei fo kmaan ba imi. Simu Ha’u nia ukun ba hodi ba
nati tuir Ha’u, tan Ha’u laran kmaus no haraik an; no imi sei hetan hakmatek ba
imi nia klamar. Basa Ha’u nia ukun mamar, Ha’u nia naha kmaan” (Mateus 11: 28-30).
OINSA HO HAKARAK
LIVRE KA FREE WILL
Maromak la fo mai ita hakarak livre atu halo buat di’ak no
aat, Nia fo mai ita hakarak livre atu halo saida de’it maibe, la fo mai ita
hakarak livre ne’ebe atu halo saida de’it ne’e ho sala. Tanba hakarak livre atu
halo di’ak ka halo aat ne’e iha ita. Tanba Maromak kria Adaun no Eva atu halo
saida de’it iha jardin Firdaus nia laran no atu han saida de’it mak iha jardin laran, maibe
labele han ai-fuan ida seluk. Katak iha hene’e konaba obidiensia. Tanba sira
kria laos atu halo di’ak no aat, maibe atu obedese ka halo tuir de’it ba
Maromak, tanba sira nia dizobidiensia mak halo sira hatene saida mak di’ak no
aat. Ho nune’e mak
ema agora hili atu halo di’ak no aat. Ho ema na’in rua nia disobidiensia mak,
tuir mai sira no diabu hetan kastigu, tanba diabu mak tenta sira.
Tan ne’e iha prinsipiu, Na’i Maromak
hakarak atu kria fatin no ema ne’ebe perfeitu, ne’ebe livre no la iha foer.
Maibe tan ema nia dizobidiensia mak halo buat di’ak no bu’at aat iha. No ida
ne’e dala ida-ida laos Maromak nia sala, Maromak lakohi mundu ne’ebe iha di’ak
no aat maibe, buat hotu perfeitu, livre no la ho foer. Tanba hahalok aat la mai
husi ema, maibe husi anju ne’ebe soe ona husi lalehan ne’e, ka Lucifer/ diabu, tanba
buat aat mai husi de’it nia. Tanba ne’e Maromak lakohi ema dahuluk han husi
ai-hun ne’e, ne’ebe eziste koñesmentu kona ba buat di’ak no aat. Destinu la
hotu iha ne’e, maibe ita nia Na’i, laos Na’i ne’ebe labele hadia buat hirak
ne’e hotu, maibe Nia iha planu ne’ebe di’ak liu fali. Liu husi Mezias ka Kristu
nia mai mak sei hadia buat hirak ne’e hotu. Maibe iha periodu ne’e Maromak
hakarak Nia emar sira obedese ka halo tuir Nia. So obediensia no domin. Tanba
Nia hadomi tebes ita no Nia lakohi atu husik ita. Tanba Nia hateten katak , Nia
sei la husik ita. Tanba ita hatene katak Maromak ita Na’i mak domin no Nia
nakonu ho domin ne’ebe perfeitu. Tanba
domin mak buat hotu no Maromak mak domin. No Maromak mak buat hotu, ne’ebe hun
no ikus, mak alfa no omega no rohan laek. Nia Gloria boot tebes.
Maibe tan ita nia hakarak livre refere
ne’ebe iha ita mak, halo ita dook husi Nia, no ita hili liu fali atu halo sala
duké halo tuir Nia. Na’i Maromak laran luak nafatin hodi perdua ita no simu ita
fali liu husi Nia Oan Jesus Kristu, tanba Nia mesak mak dalan.
Nu’udar previzaun konaba robot refere,
ne’ebe kria husi ema katak sira sei
rebelde hasoru ita ema iha loron ruma, nune’e mos ho ita, ita rebelde aat liu
tiha ona hasoru Maromak. Previzaun
refere nu’udar de’it imajen ka sinal mai ita, kona saida mak ita halo
ona ba Na’i Maromak, hodi nune’e ita realiza katak ita halo kanek liu tiha ona
Na’i nia fuan liu husi ita nia hahalok sira. Tan ne’e salvasaun eziste de’it
iha Jesus Kristu. Ita hotu hanesan de’it iha Maromak nia futar oin, maibe ita
halo aat ba malu, laran moras ba malu no oho malu. Mai ba! Maromak hakarak
nafatin atu halo ita realiza ita nia sala hodi lao iha dalan ne’ebe los, maibe
tansa ita ulun fatuk tos. Rekoñese ita nia sala mak xave ba moris foun.
Iha momentu ne’e sientista sira iha
mundu tomak koko atu tau hamuntuk teoria hotu hodi sira bele buka hetan “teoria
kona ba buat hotu” ka “teory of everything”, maibe tebes, ne’e mak teoria kona
ba buat hotu ne’e, katak “buat hotu sei fila ba Maromak”, Na’i Maromak mak ukun
buat hotu no Nia husik ona ema halo mesak tuir sira ninia hakarak no husik sira
atu koñese siénsia. Ema hahu ona buka buat hotu no to’o ikus mai sira sei
hasoru fali Nia ne’ebe ukun buat hotu, sei hasoru fali Maromak.
MAROMAK HANESAN NAFATIN
Maske ita ema muda, ita nia hahalok
muda, teknolojia muda, siénsia muda, maibe Maromak hanesan nafatin. Ba Nia tempu hotu hanesan de’it, ba Nia mak gloria rohan laek
nu’udar Nia rohan laek. “Jesus Kristu nune’e nafatin ohin hanesan horseik no ba
nafatin” (Ebreu 13:8). Ema hotu tenke arepende agora, tanba tebes, Espíritu
Santu fo hanoin dala barak mai ha’u katak ha’u tenke prepara-an di’ak liu tan,
tanba loron besik ona. Tanba Jesus hateten katak loron ne’ebe Nia fila mai, sei
sai hanesan nauk teen, ne’ebe mai derepende de’it, no wainhira loron ne’e to’o
ita sei hakfodak tanba ita la prepara-an no la hetan salvasaun ne’ebe loloos. La iha ona oportunidade mai ita no
wainhira ema ne’ebe hetan salvasaun sae ba lalehan hodi hasoru Jesus. Ita
hanesan ema ne’ebe hela naran de’it, tanba ita la simu salvasaun livre, ne’ebe
la selu ne’ebe oferese husi Maromak. Tan ne’e di’ak liu mai ita atu arepende,
simu Jesus nu’udar Na’i no Salvador privadu, simu batismu no hetan grasa husi
Espíritu Santu no moris iha Kristu to’o Nia fila mai. Maromak nia mandamentu la
susar, Nia hakarak ita atu hadomi Nia liu buat hotu no hadomi mos ema seluk
hanesan ita nia an rasik. Nu’udar Jesus hateten iha Mt 10:37-39 : “ Ema ne’ebe
hadomi nia aman ka inan liu fali Ha’u, nia la soi Ha’u; ema ne’ebe hadomi nia
oan mane ka feto liu fali Ha’u, la soi Ha’u; ema ne’ebe la lori nia kruz hodi
tuir Ha’u, nia la soi Ha’u. Ema ne’ebe hadomi nia moris, sei lakon nia, no ema
ne’ebe lakon nia moris tanba Ha’u, sei hetan fali nia.” Tan ne’e di’ak liu mai
ita atu halo buat hirak ne’e, no ita sei hetan moris ne’ebe di’ak liu fali
moris iha rai ne’e, ne’ebe la kleur. Maske susar ba ema balun, maibe Jesus
hateten tan iha Mt 19:29 : “Ema hotu ne’ebe husik uma, maun alin, feton, aman,
inan, oan sira ka rai, tan Ha’u nia naran, sei simu dala atus ida liu tan hodi
simu mos nu’udar liman rohan moris rohan laek.” Tan ne’e se ita halo nune’e,
ita sei hetan moris ne’ebe dignu liu fali. Tansa ita gasta ita nia tempu ne’ebe
badak iha mundu ne’e atu buka buat sira iha mundu ne’e, ne’ebe la kleur? Iha
santa Faustina nia diária nia hakerek katak nia anju da guarda lori nia ba
visita infernu no nia haree katak ema barak liu
ne’ebe tama iha infernu mak sira ne’ebe la fiar katak infernu ne’e iha.
No mos sira ne’ebe goza sira nia moris, sira ne’ebe haksolok ho buat sira iha
mundu ne’e, ne’ebe halo festa lor-loron, dansa nst, sira ne’e nia dalan sei ba
to’o iha infernu no sira sei terus loron no kalan. No sira ne’ebe terus,
haraik-an, moris tuir Na’i nia dalan, sira ne’e nia dalan sei to’o ba moris
naroman, la iha terus, iha de’it ksolok, dame no domin. Jesus hateten: Tama
husi odamatan kloot ba; basa odamatan boot no luan mak lori ema atu lakon an,
no ema barak liu husi nia. Maibe odamatan kloot tebes no dalan ki’ik tebes duni
mak lori ema ba moris, no ema uitoan de’it mak hetan nia.
La susar mai ema atu moris iha santidade
nia laran, ema presija de’it atu obediente ba Maromak. Espíritu Santu sei
hasantu ita ka purifika ita, hafoun ita husi ita nia hahalok aat sira hodi sai
ema foun ida ne’ebe pertense ba Kristu ba moris rohan laek.
Muzika ne’ebe dala barak ita rona,
“Amazing grace”, iha muzika ne’e nia kotuk iha istoria ne’ebe uniku tebes. Istoria
hahu ho ema tolok teen boot ida naran John Newton, nia ema tolok teen, liafuan
ne’ebe sai husi nia ibun mesak fo’er
de’it, laos de’it nia ibun mak fo’er maibe nia hahalok tomak mos aat, hodi halo
ema barak mak odiu nia. To’o loron ida, nia hahalok halo komadante ro nian
labele tahan ba nia hahalok, no kesi nia ho isin tanan iha ro klaran no baku
nia to’o dala hitu nulu. Ne’e halo nia rai odiu boot ba komadante ne’e no halo
planu atu oho tiha nia, hafoin nia mos oho an. Maibe loron ida udan tau no anin
makaas hodi halo tasi sa’e hodi halo sira nia ro doko makaas, ne’e halo John
tauk no hanoin iha nia laran katak ‘kala ha’u sei mate duni hanesan ne’e’,
hafoin nia reza, John ema tolok ten boot ida hahú reza ba Maromak ne’ebe
durante ne’e nia koalia aat, nia dehan: ‘ Na’i iha laran luak mai ha’u’, ikus
mai dezastre ne’e mos para tiha. No John komesa hanoin oinsa mak nia bele salva
husi dezastre ida boot hanesan ne’e, karik iha duni Maromak ne’ebe rona buat
hotu no salva ona nia husi dezastre ne’e. Tempu tuir mai, nia hahu lee livru
ne’ebe nia nunka lee, livru ne’e mak biblia, nia hahu lee lor-loron no nia
moris mos komesa muda. Ho ne’e nia komesa hakerek no kria muzika ida naran
“amazing grace” ne’ebe ohin loron ita rona no hananu, ne’ebe halo ema barak
realiza ba Maromak nia grasa. Múzika ne’ebe famozu tebes kria husi ema tolok
teen boot ida. Tan ne’e se Maromak bele muda ema aat hanesan John sai di’ak
fali, ha’u fiar katak Nia mos bele muda o.
Jesus mai laos atu buka ema sira ne’ebe
los, ne’ebe sente nia-an nu’udar ema los maibe, Nia mai atu buka ema sira
ne’ebe sala nain, la preoukupa sala saida de’it mak ita halo: halakon ema nia
vida, korupsaun, na’ok, bosok. Husi sala ki’ik to’o boot, Jesus mai atu bolu
ema sira hanesan ne’e, sala nain sira atu arepende no fo ba sira moris foun liu
husi Nia-an, tan Nia hateten katak la iha ema ida mak los, ema hotu halo sala,
Maromak Aman de’it mak los. Jesus mai iha mundu ne’e la iha sala. Nia mak ema
ida de’it ne’ebe sai nu’udar ema/umanu
úniku ne’ebe la iha sala. Nia mate, atu halakon tiha saida mak hanaran “sala”
no saida mak hanaran “mate”, atu nune’e iha Nia iha moris no se mak fiar iha
Nia, iha moris foun. La dehan katak ita sei la sala tan, maibe ita nia sala
sira ne’e neneik ba neneik sei lakon tanba renovasaun husi Espíritu Santu. Wainhira
ita atu halo tan sala, ita sente katak ita hakanek ita nia kolega di’ak Ida nia
fuan, tan ne’e ita lakohi atu halo tan, no Nia mak Jesus. Maromak laos de’it
perdua ita nia sala maibe, Nia konta ita nu’udar ema ne’ebe los iha Nia oin
tanba Jesus Kristu. Laos tanba ita ema halo buat los mak ita hetan salvasaun,
maibe ida ne’e Na’i Maromak nia grasa no miserikórdia ne’ebe boot tebes.
Tan ne’e wainhira ita hatene tiha Aman
Maromak nia domin ne’ebe boot tebes, ita sei halo sa?
Fiar iha Jesus Kristu nu’udar ita nia
Na’i no Salvador. Nia de’it mak bele salva ita husi mate no husi Aman Maromak
nia hirus ne’ebe sei monu ba ema sira ne’ebe la rona Nia, la obedese no rebelde
hasoru Nia.
No mos Krsitu nia evajellu ka biblia
santa de’it mak bele salva ita. Lalais ba molos nia oras to’o, simu ba grasa
husi Na’i no Espíritu Santu, ne’ebe nu’udar garantia ba moris rohan laek. Nia
mak sei muda ita no hanorin ita to’o rohan, nu’udar Na’i hato’o.
La iha ema ida mak hatene maneira oinsa
Nia halao servisu iha buat hotu iha Nia gloria no majestade. Mundu ne’e mai
husi Nia, nune’e mos sei fila ba Nia.
Tan ne’e keta gasta tempu leet de’it
hodi halo buat sira ne’ebe la vale, maibe halo ba servisu ne’ebe Na’i fo mai
ita liu husi talenta ka abilidade ne’ebe ita iha, ne’ebe mai husi Nia, atu liu
husi buat sira ne’e, ita glorifika Nia no aumenta ita nia fiar ba Nia. Nia
hakarak de’it atu ita fiar ba Nia no tau ita nia esperansa iha Nia ba nafatin.
Ita nia pergutas boot sira ne’ebe ita iha, iha de’it Nia mak bele hatan, basá
Nia mak fo mai ita perguntas sira ne’e atu ita keta para buka hetan lialos kona
ba Nia, ne’ebe durante ne’e taka tiha husi sasan sira iha mundu ne’e ne’ebe
kauza hosi diabu. Los duni katak diabu hamosu destruisaun, maibe ita nia
vitoria mosu liu husi destruisaun refere, tanba la iha buat ida mak imposivel
ba Na’i Maromak. Tanba ne’e simu uluk Na’i Maromak ba no tau Nia nu’udar
prinsipiu iha ita nia moris no ita sei haksolok iha ita nia moris tomak.
Na’i Maromak mak ukun buat hotu ne’ebe bele haree no la bele
haree. Nia
kaer buat hotu iha Nia liman laran. Nia sempre fo nafatin oportunidade mai ita
atu fila ba dalan los, fila ba Nia, tanba Nia hadomi teb-tebes ita nu’udar Aman
ida hadomi nia oan sira.
Sala kesi ita no lori ita ba destruisaun
iha infernu. Maibe maksoi liu husi Kristu Jesus mak bele kore ita husi korente sala
nian ne’ebe kesi ita hodi lori ita ba moris iha liberdade. Ne’e mak signikadu
husi buat hirak ne’e hotu. La iha tan dalan seluk ona, liu husi fiar ba Kristu
no simu salvasaun husi Nia mak bele soi ita no liu husi lee ka rona Maromak nia
liafuan. Tanba Na’i Maromak nia liafuan iha nia di’ak atu hanorin, atu halakon
hanorin ne’ebe la los, atu sai matadalan ba ema nia moris, no atu hanorin sira
sai santu. Nune’e mak ema Maromak nian bele
hetan kbiit no hadia an ba hahalok di’ak sira. (2Tim 3:16-17.)
KONA BA
KRISTIANISMU
Liafuan Kristianismu mosu dahuluk iha apostolu sira nia
tempu, iha ne’ebe Paul no Barnabe halo servisu iha Antiokia hamutuk ho
maun-alin sira seluk. Iha ne’eba ema bolu apostolu sira kristaun tanba, maske
sira hetan persekusaun, ema haterus sira, hatuun sira, tuda sira, soe sira ba
kadeia laran maibe sira ho aten brani nafatin hodi fahe konaba Jesus iha fatin
hotu ne’ebe sira la’o ba, la preoukupa ba sira nia an, atu liu husi sira nia
lia menon, ema bele fila ba Maromak.
Durante ne’e ita temi ita nia an nu’udar
Kristaun, maibe iha ita nia fuan ita la hatene loloos kona saida mak
Kristianismu ka kristaun. Ema sira kristaun ne’ebe los, laos sira ne’ebe ba
igreja iha loron domingu atu halo adorasaun. Ema sira ne’ebe kristaun loloos
mak sira ne’ebe laos de’it ba igreja hodi tuir adorasaun, maibe sira ne’ebe iha
duni relasaun ho Maromak, ne’ebe harii nia relasaun ho Maromak lor-loron liu
husi lee ko rona Maromak nia liafuan no halo tuir duni iha sira nia moris,
ne’ebe reza loloos ho laran ba Na’i Maromak no mos fahe Maromak nia liafuan ka
sai influensiador ba malu hodi sira mos bele hetan salvasaun. No edifisiu
igreja nian nu’udar fatin ba ema fiar nain sira atu juntu hamutuk hodi hametin fiar liu husi halo orasaun
hamutuk, haklaken Maromak nia liafuan, missa no nst, no katak Kristu nia
prejensa total mak iha igreja. Ita bele
temi ita nia an nu’udar igreja tanba ita sai Jesus nia sasin hodi fahe Ninia
liafuan ba ema seluk nu’udar ita hatene katak ida ne’e de’it mak bele salva ema.
No loloos ne’e iha ne’ebe ema fahe Maromak nia liafuan, iha ne’eba iha igreja.
Ita nu’udar ema kristaun, ita labele ba
igreja nu’udar de’it tradisaun komunidade, familia no grupu ruma nian, ka ita
ba igreja se wainhira ita precisa ou iha loron boot de’it. Ita ba igreja
domingu-domingu ka lor-loron maibe iha ita nia laran, ita la hatene ba saida
mak ita ba ne’eba. No ita reza orasaun sira ne’ebe dekor maibe ita la komprende
loloos orasaun sira ne’e nia signifikadu. Iha ita balun hakarak de’it atu
ransu, hatudu-an no buka maluk de’it, hakarak de’it atu buka kontenti, halo
komiku sae tan koalia lia foer maske sira konsidera sira nia an pertense ba
Kristu. Ita la fiar loloos iha ita nia laran no la harii relasaun ho Kristu
rasik, tau importansia liu ba amizade no ksolok iha mundu. Se hanesan ne’e hela
de’it, ita labele hetan salvasaun no sei remata iha destruisaun. Ha’u hatete
hanesan ne’e laos atu julga maibe atu fo hanoin mai ita katak ita konsidera
ita-an besik ba Na’i maibe na realidade lae, no ho intensaun atu lori fali ita
ba dalan los. Ida ne’ebe importante mak sentimentu mamuk ne’ebe iha ita nia
laran ne’e tenke ense, no ida ne’ebe bele ense mamuk ne’e mak Na’i Jesus Kristu
de’it.
Haree atu ita labele arepende iha loron
ikus tanba la fiar loloos ba Kristu no la moris iha nia lei. Ita tenke besik ba
Nia, hodi nune’e ita nia relasaun ho Nia bele la’o nafatin no atu ita bele fo
fuan di’ak iha Nia. Nu’udar Na’i hateten katak, ‘ita labele halo buat ida sem
Nia.’ Nune’e saida de’it mak ita halo, ita halo iha Nia lor-loron, nu’udar
hateten iha biblia, atu ita fo fuan duni no hamosu saida mak di’ak ho Nia. Ho
nune’e ema seluk nia fiar bele sai forsa
liu tan haree ita nia fiar no halo tuir ita nia ezemplu nu’udar ita iha Kristu.
Iha apostolu Paul nia surat ba Timoteo
iha (2Timoteo 3:1-7) hateten : “O bele komprende katak iha loron ikus sira,
susar barak sei mosu mai. Ema sei hanoin de’it sira an hodi buka osan; loko an,
no foti an; abuzador; sira sei refila sira nia aman inan sira, la hatene fo
agardese, la hatene Maromak; la lahate sadia maluk no laran nakali, konta ema
nia vida, la tuir ukunfuan, fuik no buat di’ak hotu nia funubalun, traidor,
bulak tan loko an, hodi hakarak de’it buka sira rasik nia ksolok liu fali hadomi
Maromak. Sira sei halo hahalok di’ak relijiaun nian iha liur, maibe iha laran
sira sei hewai relijiaun nia kbiit loloos. O hadook an housi ema sira hanesan
ne’e. Iha sira leet mak ema sira ne’ebe tama nei-neik iha familia sira hodi
buka atu lohi feto beik sira ne’ebe tan hanoin sira nia sala, tuir lisan foun
sira ne’ebe mosu; hodi rona lalais ema naran de’it, maibe sei la hetan matenek
lialos nian.” No agora ita iha loron ikus ne’e, ema barak mak halo buat aat
sira ne’e. Sae tan ema ne’ebe moris iha Kristianismu laran lahatene ba saida
mak sira moris, sira la koñese loloos Maromak. Sira la hatene katak wainhira
sira simu ona batismu katak, sira sai ona Kristu nian no fo sasin kona ba Nia.
“Basa
Kristu nia domin book ami maka’as basa ami hatene loloos katak ida mate tiha
tan ema hotu nia di’ak, no tan ne’e ema hotu mate ona. Kristu mate duni tan ema hotu-hotu, atu sira ne’ebe moris, la
moris tan ba sira an rasik, maibe moris ba ida ne’ebe mate no moris hias tanba
sira” (2 Korintu 5:12).
Agora ita realiza katak se ita fiar iha
Kristu no simu ona Batismu, ita la moris ona ba ita nia an rasik, maibe ba
Kristu, tan nia mate no moris hias ona mai ita hodi soi ita. Tan ne’e agora ita Kristu ninian no moris ba
Nia, Nia sei lori ita ba Aman Maromak ne’ebe moris no sei lori ita ba moris iha
santidade laran liu husi Espíritu Santu.
Arogansia no popularidade halo ona ita
hotu la bele haree no realiza Maromak nia domin mai ita no haluha atu agradese
ba buat hotu ne’ebe Nia oferese mai ita. Maromak sei dada ita no hadook ita
husi kastigu ne’ebe sei mai. Nia sei iha ita nia leet no liu husi ema sira
ne’ebe Nia hetan ona, Nia sei lori mos sira ne’ebe sei lakon ba Nia. Nu’udar
Jesus Kristu mak roman ne’ebe mai husi roman atu halo ita sai roman hodi nune’e
ita mos sai roman ba sira seluk ne’ebe sei iha nakukun laran.
KRISTIANISMU NU’UDAR IDA IHA KRISTU
Iha kristianismu, ita nia moris garante
ba Kristu tanba Nia mak dalan ba Aman Maromak. Nu’udar Jesus hateten katak “Ha’u mak dalan, lialos no moris. La iha ema
ida bele ba to’o Aman se la liu husi Ha’u.” Tan ne’e buat hotu ne’ebe ita halo,
halo iha Nia, ho Nia no ba Nia, to’o tempu Nia fila mai.
Kristianismu ne’ebe agora ne’e oinseluk
ho ida ne’ebe loloos, ne’ebe hanourin housi Jesus Kristu no Nia apostolu sira.
Tan ne’e ita labele tau importansia liu ba buat sira iha mundu ne’e, maibe ba
buat sira iha leten nu’udar Jesus hateten. No hatene loloos duni tanba sa no ba
saida mak ita moris iha kristianismu laran, hodi ita labele de’it dehan fiar
maibe halo tuir duni, no entrega ita nia an tomak ba Na’i Maromak ho
sinseriedade. Atu nune’e Nia uza ita atu halo serbisu boot sira no uza ita
nu’udar instrumentu husi Nia domin no dame, grasa no laran luak ba ema seluk.
Ita hatene katak Kristianismu hanesan
fahe tiha ba parte balun iha relijiaun. Kristianismu laos relijiaun. Kristu
laos relijiaun, tan relijiaun iha fiar privadu maibe iha Kristianismu simu ema
hotu iha mundu tomak hodi hola parte iha nia missaun nu’udar igreja ida ba
missaun salvasaun Kristu nian to’o Nia mai fali ho gloria ne’ebe boot atu lori
ita hamutuk ho Nia ho Aman. Maibe agora ita keta kontra malu tan konaba se mak
los no se mak sala, hodi sai ida de’it iha Kristu, nu’udar hateten ona katak
“ita hotu nu’udar isin ida iha Kristu maibe ho membru ne’ebe la hanesan”.
“Relijiaun lori ita ba koñese se mak Jesus Kristu no ba buka Maromak, maibe
Kristianismu hanorin no lori ema ba hatene katak Na’i Maromak mak mai buka ita
ema.” Tan ne’e husik tiha lia husuk sira ne’ebe iha entre ita no Na’i Maromak
mak sei hatudu sai iha loron ikus. Husik tiha ba lia husuk sira ne’e no sai ida
de’it hodi hanorin malu kona ba salvasaun loloos no prepara-an ba Kristu ita
Na’i nia mai daruak ne’ebe besik ona. Liu husi Espíritu Santu ita sai ida de’it
maske serbisu la hanesan. Tempu la kleur tan ona iha ne’ebe Kristu ida ne’ebe
ita hein-hein sei mai duni ona, tanba ita sai uma ida ne’ebe harii iha Kristu
liu husi Nia Espíritu.
Se ita la fila husi sala no ita la simu
Jesus, ita la simu Aman Maromak nia grasa no mizerikordia/laran luak ne’ebe Nia
fo mai ita ho livre, entaun mai ita Jesus hedi hela iha kruz nafatin mai ita,
tanba Nia hein nafatin ita, se ita simu Nia nu’udar sinal Aman nia laran luak,
mak mai ita Kristu hatuun ona husi kruz no halo Nia mate sai folin mai ita no
ita nia vida sai folin liu husi Nia mate tan Nia hamoos ita nia sala liu husi
ne’e no hadook ita husi terus iha ahi infernu nian. Agora depende mai ita, se
ita simu ita sei moris, se la simu ita sei lakon moris, tanba iha moris ne’e
iha de’it hun rua.
KONTINUA KRISTU NIA SERBISU
Jesus halo ona Nia serbisu ne’ebe Aman
fo, hodi mate iha kruz leten ba ita sala no moris fali atu husi hela esperansa
mai ita, hodi nune’e se mak fiar iha Nia sei moris. No agora ita nia serbisu
fali, ita sei kontinua serbisu ne’ebe Nia husik hela mai ita, se ita hetan ona
salvasaun ita mos sai fontes salvasaun Kristu nian ba ita nia maluk sira seluk,
tanba ita hadomi sira no lakohi atu sira lakon moris no remata iha infernu. Haree
ba prezente livre(gratis) ne’ebe Maromak fo mai ita tanba Nia laran luak no domin
nain tebes. Ami
ne’ebe hetan ona salvasun, hanesan ema ne’ebe moras no hetan ona ai-moruk ba
moras refere no kura ona, se ami la fo mos ai-moruk ba ema seluk ne’ebe sei
moras hela no subar de’it ai-moruk ne’e, laos ami ema aat ka? Klaru katak ami
mos sei fahe ai-moruk ne’e ba imi ne’ebe sei moras, tanba ami hadomi imi no
hakarak imi atu di’ak fali hanesan ami. Nune’e moras ne’e mak “sala” no
ai-moruk ba moras ne’e mak Kristu nia salvasaun, se ami hetan tiha salvasaun no
di’ak tiha hosi sala, ami mos sei fahe kona ba salvasaun husi Kristu no fo ba
imi ne’ebe sei moris iha sala laran atu imi mos bele di’ak no dook husi sala.
Desijiaun iha imi nia liman laran, se imi simu ai-moruk refere imi sei sai
di’ak no imi labele simu de’it, maibe hemu duni ai-moruk ne’e atu sai di’ak.
Maromak nia liafuan no orasaun mak ai-moruk sira ne’ebe sei iha nafatin hodi
rai mai ita hemu atu hadook ita husi
moras ne’e se nia mosu fali, no Espíritu
Santu mak nu’udar ai-moruk ne’e nia efeitu atu hamoos moras sira iha ita nia laran,
nune’e ita dia’k no sai mos fali hanesan hena mutin nabilan. Kristu mak ai-moruk
no doutor, Nia sakrifika Nia-an ho isin no ran hodi halo Nia-an sai ai-moruk
ne’ebe moris hodi kura ita nia sala. No ai-moruk ne’e mai husi Aman Maromak.
Ami nu’udar ema ne’ebe fahe tutan informasaun kona ba ai-moruk ne’e. Nune’e ita
hatene katak ne’e mak ai-moruk ida de’it ne’ebe bele kura ita husi moras no
moras ne’e mak sala. Se ita la simu ai-moruk ne’e no hemu, nia konsekuensia mak
mate, no ita nia isin mate sei tau hamutuk iha fatin ida hanesan moras virus
korona,ne’ebe isin mate sira soe no hakohi iha fatin ida, tanba virus hela ka
belit iha sira. Nune’e mos se ita la simu Kristu, tanba Nia mak ai-moruk, la
fiar no la halo tuir Nia hakarak, nia konsekuensia mak ita sei mate no tau
hamutuk iha infernu, tanba sala belit iha ita.. Maibe sira ne’ebe simu ai-moruk
ne’e no hemu, sira mak sei hetan moris ba nafatin hamutuk ho doutor no ai-moruk
nia nain, mak Kristu no Aman Maromak iha moris rohan laek.
Hodi haree ba tempu ne’ebe badak ba daudaun, mai ita tetu
didi’ak ba. Ne’e mak dalan unika ka ida de’it atu ita hetan moris, tebes tempu
besik ona to’o atu kolleta. Loron sei to’o iha ne’ebe la iha tan ona tempu ba
ema ida atu arepende, tanba Na’i Maromak fo mai ita tempu ne’ebe naruk hodi
halo nune’e.
Nu’udar ai-knanoik Jesus nian, ne’ebe
konta kona ba Fetoran sanulu nian :
“Reinu lalehan nian sei hanesan fetoran
sanulu ne’ebe kaer tiha nia ahi oan hodi ba hasoru noivu. Sira na’in lima
be’ik, na’in lima seluk matenek. Sira ne’ebe beik lori sira nia ahi oan, maibe
la lori mina; sira ne’ebe matenek lori mos mina iha botil, hamutuk ho sira nia
ahi oan. Noivu la mai lalais; sira matan dukur no toba ona. Maibe iha kalan
fahe rua, ema hakilar: ‘ Noivu mai ona, imi ba hasoru nia!’ Feto ran sira hotu hadeer hodi hadia sira nia ahi oan. Feto ran be’ik sira dehan ba matenek
sira: ‘Fo imi nia mina uitoan mai mai, basa ami nia ahi oan atu mate daudaun.’
Maibe matenek sira hatan: ‘Keta la to’o ba ami no ba imi, di’ak liu ba imi ba
sira ne’ebe fa’an hodi sosa ba imi nia an rasik.’ Wainhira sira ba sosa, noivu
to’o mai, no sira ne’ebe prontu ona tama hamutuk ho nia ba festa kaben nian, no
ema taka tiha odamatan. Tuir mai, feto ran sira seluk mos to’o mai dehan:
‘Na’i, Na’i, lone odamatan mai ami!’ Maibe nia hatan: ‘Tebes, ha’u dehan ba imi
katak ha’u la hatene imi.’ Ne’e duni, imi matan moris ne’on na’in, basa imi la
hatene loron ka oras”(Mt,25,1-13)
Nune’e ita hatene katak feto ran matenek
sira mak sira ne’ebe prepara sira an atu hasoru ka simu Na’i Jesus nia mai,
ne’ebe hafoin simu tiha salvasaun, sira kontinua reza no lee biblia no halo
tuir nafatin, hodi sira nia moris muda ba nafatin no sai santu. No feto ran
be’ik sira mak sira ne’ebe la prepara sira an ba Na’i Jesus nia mai, ne’ebe la
simu Kristu iha sira laran, la fiar no moris ho dizobidiensia, tau importansia
liu ba sasan mundu nian hanesan rikusoin, osan, popularidade nst. No iha oras
ne’ebe Na’i Jesus Kristu fila mai, sira ne’ebe prepara an sei tama hamutuk ho
Nia iha Nia reinu. No sira ne’ebe la
prepara an sei husik hela iha mundu no sei hasoru dezastre/katastrofe dala hitu
tuituir malu no sei simu kastigu hodi soe tama iha tasi nakonu ho ai-lakan nia
laran to’o rohan laek. Ne’e akontese tan sira la prepara-an no la obedese no la
uza oportunidade ne’ebe Maromak fo mai ita hotu atu arepende liu husi Kristu
Jesus. Iha biblia, Jesus hateten katak ema ne’ebe sei tama lalehan ituan liu
duké ema ne’ebe tama infernu, maibe ita keta lakon esperansa, Maromak hein hela
ita iha odamatan. Hare ba, Ha’u hamriik iha o nia odamatan no dere. Imi ida
karik rona Ha’u nia lia no loke odamatan, Ha’u sei tama hodi han hamutuk ho
nia, no nia ho Ha’u” (Aplokalipse 3:20).
Dala ida tan ha’u dehan arepende ba,
tanba oras besik ona!
Lian husi Espíritu
Santu: Matenek no Sabedoria
DALAN BA MORIS
Ita hatene katak grasa no
mizerikordia husi Nai Maromak boot tebes
to’o Nia oferese Nia Oan Mane mesak atu salva ita husi kastigu eternu ne’ebe
sei mai tanba ita nia sala sira, liu huis Nia mate no Nia moris hias mak ita
bele hetan moris. Hodi nune’e liu husi Ninia mate no moris hias, Nia halakon
tiha “sala” no mos halakon tiha mate. Hodi nune’e ita ne’ebe fiar iha Nia, sala
no mate sei la ukun tan iha ita nia leten no ita sei moris tanba Nia moris. Ita
sei hasantu husi Nia Espíritu. Maske ita sei mate maibe ita sei moris fali
tanba Nia. “Maibe Kristu iha imi karik, maski isin mate ona tanba sala,
Espíritu moris hela tanba justisa. Nai, ne’ebe halo Jesus moris hias husi mate,
Nia Espíritu horik hela iha imi karik, Ida ne’ebe halo Kristu Jesus moris hias
fali sei fo moris mos ba imi nia isin ne’ebe bele mate, housi Espíritu ne’ebe
horik iha imi.” (Roma 8:10-11). Tan ne’e nu’udar hateten katak ita nia isin sei mate tanba sala
no isin nia frakeza, maibe Espíritu Maromak nian sei halo ita moris fali
nu’udar Nia mos halo uluk Kristu Jesus moris hias ona husi mate sira leet. Ita
sei moris se ita fiar iha Nia. “Nu’udar ita lori tiha ilas ema rai rahun nian,
ita mos sei lori iha ilas ema lalehan nian” (Korintus 15:49).
Molok Jesus entrega-an atu mate ba ita ,
Nia hanorin uluk lia los ne’ebe lori ita ba moris. Atu nune’e Nia bele prepara
ita ba moris ne’e rasik. Ne’e mak Maromak nia evanjellu ne’ebe haklaken husi
Jesus ba Nia apostolu sira to’o mai agora iha ita nia tempu, tuir Maromak nia
planu, katak mundu tomak sei rona Maromak nia liafuan no sei fiar ba Kristu no
sei hetan moris rohan laek mos tanba Kristu ne’e rasi . Liu husi Maromak nia
liafuan no ho orarsaun mak halo ema husi tempu ba tempu sai santu, tanba ne’e
mak halo sira komprende lia los moris nian no Espiritu Santu hasantu no halo
sira komprende no muda sira nia hahalok sira ne’ebe aat no sai santu hanesan
Kristu. No ita mos bele sai santu liu husi maneira ne’ebe hanesan. Tanba Kristu
bolu ita hotu atu sai santu. Tanba iha biblia laran konta kona ba Kristu Jesus,
Ida ne’ebe mai hodi Nai nia naran. Husi ne’e mak iha Igreja, iha ema santu, iha
Kristianismu. Tanba Maromak nia liafuan mak bele salva ema no halo ema sai ema ne’ebe
diferente. Atu ita bele hetan
koñesimentu ba lialos no lao iha dalan ne’ebe los hamutuk ho Espíritu Santu.
Espíritu Santu ne’ebe Nai Maromak haruka
mai ita no hela iha ita nia laran, Nia mak sei fo hanoin mai ita ba Maromak nia
liafuan no hanorin mai ita buat hotu ne’ebe tenke ita halo, atu ita mos bele
prepara-an molok Nai fila fali mai atu tesi lia ba ikus nian. Tan ne’e iha
mundu ne’e nia laran, ita tenke moris ho maneira oinseluk. Tanba buat hotu iha
mundu ne’e lao la tuir Maromak nia hakarak, tanba Maromak hakarak atu halo buat
diak maibe, mundu halo la tuir Maromak nia hakarak, no ita nebe hetan salvasaun
ka ida ne’ebe atu hetan salvasaun, ita tenke moris ho oinseluk ho mundu. Husik
mundu lao iha sira nia dalan ne’ebe to’o ikus mai ba remata iha infernu, maibe
ita tenke lao tuir Kristu nia dalan ne’ebe lori ita ba moris rohan laek iha
lalehan, tanba ita mos uluk sala nain, maibe agora ita hetan salvasaun husi
Kristu no hetan transformasaun husi Espíritu Santu neneik ba neneik no loron ba
loron. No atu ita bele lao nafatin iha dalan justisa nian maka ita tenke halo
orasaun/reza, lee biblia hodi nune’e ita besik nafatin ba Kristu. No rona Espíritu Santu nia lian, no Nia sei
muda ita ba nafatin neneik ba neneik. No los duni katak ema sei haree ita oinseluk
iha sosiedade, maibe liu husi ne’e ita bele sai ezemplu ba sira, sae tan ita
hatene katak ita la lao mesak maibe ita lao ho maun sira seluk ne’ebe hori uluk
to’o agora mos hasoru situasaun ne’ebe hanesan ho ita hamutuk ho Kristu. Ida
ne’e mak Kristianismu ne’ebe loloos.
Ita hotu tenke moris oinseluk ho ema
seluk no prontu terus hamutuk ho Kristu.
Tan ema ne’ebe moris iha Kristu, nia moris oinseluk duni ho ema hotu, se
lae entaun karik nia iha hela prosesu transformasaun tanba nia foin moris foun
fali. Maske mundu sei haree ita oinseluk, ita prontu halo buat hotu ba Kristu
tan Nia mos mate ona tan ita. Iha Pedro 4: 1-2, hateten: “ Ne’e duni tanba
Kristu terus iha isin, hametin mos ho imi laran ho hanoin ida ne’e, basa ema
ne’ebe terus iha isin hadook an tiha husi sala, atu nia labele moris ba nia
moris isin nian tomak, laos tan hakarak aat isin nian maibe tan Maromak nia
hakarak.” “Wainhira, imi halo aat no tan ne’e
mak imi hetan todan, ne’e folin saida? No wainhira imi halo di’ak no tan ne’e
mak imi hetan susar, imi tahan nia ho laran hakmatek, Maromak sei hahi imi. Basa ba ida ne’e mak Maromak blou imi;
Kristu rasik terus tanba imi, hodi fo ezemplu ba imi atu imi mos lao tuir Nia
ain-fatin. Nia la halo sala ida, liafuan bosok ida la sai husi Nia ibun.
Waihira ema hasara Nia, Nia la hasara fali; wainhira Nia terus, Nia la si’ak
fali, maibe Nia tau laran metib ba Ida ne’ebe tesi lia ho loloos. Nia rasik
simu ita nia sala iha nia isin iha kruz, atu ita bele mate ba sala hodi moris
ba moris loloos” (1Pedro 2: 20-24). Tan ne’e wainhira ema halo buat aat mai ita
tan ita halo buat ne’ebe di’ak, ita labele julga fali ka halo nune’e fali ba
sira maibe entrega buat hotu ba Aman ne’ebe julga ka tesi lia ho justu/loloos. “Hanoin
ba oinsa Nia lao ba oin maske ema maksalak sira taka nia dalan, atu nune’e imi
sei la kole ka fuan namlele”
(Ebreu 12:3). Tanba Krsitu mak hatudu uluk buat hitu mai
ita atu nune’e ita mos bele halo tuir Nia hahalok sira. Nune’e ita nia Na’i mak
Na’i ne’ebe halo uluk buat hotu molok Nia haruka ita halo tuir. Tan ne’e gloria
ba Nia nafatin no ba Aman domin hun ne’ebe haruka Nia mai iha mundu atu soi ita
liu husi Jesus nia hahalom sira. Amen.
Nune’e liafuan ne’e los duni : “O bele
kaer metin liafuan hirak ne’e: Ita mate hamutuk ho Nia karik, ita sei moris
hamutuk ho Nia; Ita metin ba Nia, ita sei ukun hamutuk ho Nia; Ita nega Nia
karik, Nia mos sei nega ita; Ita laran la metin ba Nia karik, maibe Nia laran
metin nafatin, basa Nia labele nega An.
Ema sira, uluk oho Kristu tanba sira la
hatene Nai nia laran luak. Maibe Nai nia mate ne’e mak lori vitoria mai ita liu
hosi Ninia moris hias. Uluk mos ema sira
ne’ebe tuir Kristu hetan susar no oho husi ema sira ne’ebe la koñese Maromak,
tanba sira ne’e haklaken Jesus nia naran iha sira leet, maibe Kristu rasik fo
forsa ba sira liu husi Ninia Espíritu no halo sira barani nafatin.
Tan ne’e moris iha Kristu katak kona ba
entrega ita nia an tomak ba Nia, ba lia los. No ita tenke husik buat hotu hodi
tuir Nia, tau Nia importante liu buat hotu, nu’udar Na’i Jesus
hateten, ema ne’ebe la husik buat hotu no lori nia kruz hodi tuir ha’u sei la
soi.
Se ita hetan susar,
terus no mate tan Nai Jesus nia naran no tan halo buat di’ak, ita fo perdaun ba
ema sira. Entrega an tomak ba Maromak. Nu’udar Nai Jesus halo ona iha Kruz leten,
wainhira sira hedi Nia no besik atu mate tan responsabiliza ba ita sala sira,
Nia hateten: “Aman perdua sira ba, basa sira la hatene buat ne’ebe sira halo” (Lukas
23:34). Nune’e ita tenke perdua malu
nu’udar Maromak perdua ona ita. No hadomi malu, tanba ne’e mak Ninia mandamentu
ne’ebe Nia fo mai ita ne’ebe fiar iha Nia. Nu’udar Nia hadomi ona ita no sei
hadomi nafatin ita. Tanba
Nia mak domin.
MORIS
IHA DOMIN
Domin
ne’e mak prinsípiu . “Ha’u nia belun, ita hadomi
malu basa domin mai husi Maromak. Ema ne’ebe hadomi, ema ne’e Maromak nia oan,
no nia hatene Maromak. Ema ne’ebe la hadomi la hatene Maromak, basa Maromak mak
domin. Maromak hatudu nia domin mai ita wainhira Nia haruka Nia Oan mesak ba
mundu, atu ita bele hetan moris housi Nia. Ne’e mak domin: La’os katak ita
hadomi Maromak, maibe katak Nia hadomi ita no Nia haruka Nia oan mesak atu
housi Nia ita nia sala bele hetan perdaun. Belun doben sira: Maromak hadomi ita
nune’e karik, ita mos sei hadomi malu. Ema ida seidauk haree Maromak, maibe ita
hadomi malu karik, Maromak horik ho ita no Nia domin sai loloos iha ita leet.
Ita hatene loloos katak ita horik ho Maromak no Maromak horik ho ita basa Nia
haraik ona Nia Espíritu mai ita. Ami haree tiha no fo hatene ba ema seluk katak
Aman Maromak haruka tiha Nia Oan atu sai mundu nia maksoin. Ema ruma haklaken
karik katak Jesus Kristu mak Maromak Oan, ema ne’e horik ho Maromak no Maromak
horik ho nia. Ami rasik hatene hodi fiar Maromak nia domin mai ita. Maromak mak
domin, no ema ne’ebe moris iha domin laran horik ho Maromak no Maromak horik ho
nia. Domin sai loloos ona iha ita atu ita bele hetan aten brani iha Loron Tesi
lia nian; ita sei hetan nia basa ita nia moris iha mundu ne’e hanesan Kristu nian. Iha domin ema la tauk; domin loloos halakon tauk hotu . Ne’e duni ema
ida tauk karik, ne’e katak domin seidauk loloos iha nia, basa tauk la’o hamutuk
ho kastigu. Ita hadomi basa Maromak hadomi uluk ita. Ema ruma karik dehan katak
nia hadomi Maromak, maibe hirus nia maluk, ema ne’e bosokten. Basa nia labele hadomi
Maromak ne’ebe nia la hare wainhira nia
la hadomi nia maluk ne’ebe nia hare. Ema ne’ebe hadomi Maromak sei hadomi mos
nia maluk.” (1 Joaõ 4: 7-21).
Tan ne’e koko ba atu ita
hadomi malu, no husik ba atu labele iha tauk iha ita nia moris. Ita preciza atu
tauk de’it mak Maromak, katak halo tuir Ninia hakarak. Tan Maromak iha fatin
hotu-hotu no tempu hotu-hotu, ba Nia tinan rihun ida hanesan ho loron ida. Nia
kuidadu buat tomak hodi bele la’o ho di’ak, tansa Nia labele kuidadu Ninia oan
sira? Nia oan sira mak ita ne’ebe tauk Nia no halo tuir Ninia hakarak. Maibe
ema ne’ebe hakarak atu arepende hodi simu Jesus nu’udar nia Maksoin no Nai,
Maromak se simu ita duni. Basa ita hotu Maromak oan, ema sala nain ka ema
ne’ebe sai los ona iha Kristu iha Maromak nia futar oin. Tan Nia hein to’o iha
loron ne’ebe Ninia oan hotu sei arepende husi sira nia sala sira, basa los duni
katak sala lori ema ba problema, ba kastigu no mate nia laran.
Se ema la arepende
agora, bainhira tan? Buat ne’ebe ita hakarak halo, halo agora, tanba karik la
iha tan ona loron aban mai ita atu halo buat ne’ebe ita hakarak atu halo.
Maromak manan tiha ona buat hotu iha mundu ne’e, liu husi Nia Oan Jesus. Iha
1Korintus 15: 26-27, hateten: “Funubalun ikus ne’ebe Nia harahun mak mate, basa
Maromak tau buat hotu iha Nia ain okos.” Basa sala mak uluk haketak ita husi
Maromak, no sala nia funan mak mate tan ne’e liu husi Kristu Jesus, Nia Oan ita
bele hetan moris. Jesus mate tiha ona, maibe Nia moris hias ona, tan ne’e Nia
halakon ona mate, tanba Nia moris fali ona. Hatene ba katak Maromak hadomi liu
ita no Nia hakiak ita. Ema bele halo buat hotu ne’ebe Maromak hakarak, maibe se
la ita la iha domin maka buat hotu ne’ebe ita halo la iha valor. Iha apostolu
Paulo nia surat dahuluk ba sarani sira iha korintu hateten: “Ha’u ko’alia ho
ema nia lia no anju nia lia karik, maibe ha’u la iha domin, ha’u mak gon ida
ne’ebe tarutu ka sinu ne’ebe lian. No ha’u bele halo profesia karik hodi hatene
loloos misteriu sira hotu no matenek tomak, ha’u iha fiar ne’ebe bele book foho
sira karik, maibe la iha domin, ha’u la folin buat ida. Ha’u fahe karik sasan
hotu ne’ebe ha’u iha, no saran ha’u nia isin lolon atu ema sunu, maibe ha’u la
iha domin, ha’u la manan buat ida. Domin pasiensia, domin laran di’ak. Domin la
laran moras, domin la loko an,; domin la buka oin; domin la book aat ema, domin
la buka nia rasik nia di’ak, domin la hirus lalais, nia la hanoin resin buat
aat ne’ebe nia simu; nia la haksolok wainhira ema halo aat maibe haksolok iha lialos. Domin tahan terus
hotu, fiar buat hotu, iha esperansa iha buat hotu, lori todan hotu. Domin hela
nafatin. Kona ba profesia sira, sira hotu ne’e sei lakon; koan ba lia oioin,
sira hotu sei lakon, kona ba matenek, ne’e mos sei mohu. Basa ita hatene maibe
la ho loloos, no ita halo profesia maibe
la tomak, maibe wainhira buat loloos mosu mai, buat ne’ebe la loloos sei mohu
lakon. Wainhira ha’u labarik, ha’u ko’alia hanesan labarik, book an hanesan
labarik; wainhira ha’u sai ona ema boot, ha’u husik ona buat ne’ebe labarik
nian. Oras ne’e, ita hare la mos, hanesan de’it iha espellu ida, maibe iha tempu ne’eba ita sei haree oin ba
oin. Oras ne’e ha’u hatene balun de’it; iha tempu ne’eba ha’u sei hatene loloos
tomak nu’udar mos Maromak hatene momoos ha’u. Ne’e duni buat tolu ne’e mak
hela, mak fiar, esperansa no domin, maibe ida ne’ebe boot liu mak domin.”
(1Korintus 13: 1-13). Agora ita hatene tiha katak domin iha buat hotu, ita
haree liu husi espellu ita nia an, hanesan Jesus, Maromak nia imajen, maibe
loron ida sei to’o mai, iha ne’ebe ita rasik sei haree Maromak ne’ebe durante
ne’e ita hatene liu husi Jesus nia imajen ne’ebe iha ita. Ita nia matan rasik
sei fihir Nia ho oin ba oin, tanba Nia hatene no koñese ita hahú husi mundu nia
kriasaun, basa Nia hatene ona no halo planu ona katak iha loron ne’e ha’u no o sei
moris no sei halo servisu ne’ebe Nia determina ona mai ita, hodi hamorin Nia
naran ba nafatin. Amen.
Tan ne’e ita hotu tenke moris iha domin nia
laran, tanba domin boot liu hotu no tan Maromak mak domin. Basa ita Kristaun nia
objetivu mak atu sai hanesan Kristu ne’ebe hadomi ema hotu.
Wainhira ema ida husu
Jesus: “Mestre, ukunfuan ne’ebe mak boot liu? Jesus hatan ba nia: ‘O sei hadomi
Na’i, o nia Maromak ho neon ho laran, ho o nia klamar tomak.’ Ida ne’e mak
ukunfuan uluk no boot liu hotu. Ida tuir mai hanesan nia: ‘O sei hadomi ema seluk
hanesan o nia an rasik.’ Ukun fuan rua ne’e, ukun fuan sira hotu no profeta
sira nia hun.” Tan
ne’e ita domin mak hun no hanoin ba katak domin la ho hahalok saugate de’it. Nu’udar
hanorin katak domin hatudu liu husi hahalok. Nu’udar ita mos hatene katak Aman
Maromak mak domin. “Basa Maromak hadomi tebes mundu to’o fo Nia Oan Mane mesak,
atu ema hotu ne’ebe fiar iha Nia la bele lakon, maibe hetan moris rohan laek.” (Joaõ
3:16).
Iha biblia laran hanorin katak ita nia
Maromak mak hun husi domin no domin ne’e rasik. Tanba domin mak Nia kria ita ho
hakarak livre, atu halo saida de’it mak ita hakarak. Tanba domin mak Nia
hakarak nafatin atu lori ita fila fali ba Nia, wainhira ita lakon, tanba ita
nia opsaun aat sira. Maibe tan ita Ninia oan sira, Nia rasik mak tun atu buka
ita, sae tan Nia ho laran luak mate hodi mate mai ita, tanba ne’e mak dalan
úniku atu ita bele moris foun fali. Tanba ita nia hahalok aat sira no rebelde hasoru
Maromak liu tiha ona limitasaun. Nia sei harahun mundu nakukun ne’e, maibe tan
Ninia domin liu husi Nia Oan Jesus Kristu, maka ita ne’ebe fiar iha Kristu sei
hetan maksoin, ita sei hetan salvasaun no sei hadook husi terus ne’ebe sei monu
ba ema aat sira. Tan domin mos mak Nia, hakarak atu simu fali ita, atu sai
Ninia emar foun no fo mai ita moris rohan laek iha lalehan se ita fiar Jesusu
Kristu. Mate ne’ebe loloos mak iha infernu; No moris ne’ebe loloos mak iha
lalehan.
“Maibe wainhira Na’i mak
tesi lia mia ita, Nia korije ita atu ita labele hetan todan hamutuk ho mundu”
(1Korintus 11:32). Nai Maromak fo kastigu mai ita nu’udar Aman ne’ebe di’ak,
atu nune’e ita aprende husi buat sira ne’e. Di’ak liu ita hetan kastigu iha mundu
ne’e duké hetan kastigu iha infernu iha terus ahi lakan nia laran rohan laek
nian. Tanba liu husi ne’e ita aprende atu arepende. Los ka lae, se Aman Maromak
ne’e aat wainhira Nia husik ita halo tuir ita nia hakarak de’it, maske Nia
hatene katak dalan ne’ebe ita foti ne’e sala. Maibe Nia hadomi ita, Nia fo mai
ita liu fali buat ne’ebe ita husu. Tanba ne’e mak Nia hakarak nafatin lori ita
fila ba Nia wainhira ita la’o sala dalan no moris iha nakukun laran, no simu
ita nafatin atu ita moris ho Nia iha Lalehan, hamutuk ho anju sira hotu no ema
hotu ne’ebe fiar iha Kristu. Na’i Maromak di’ak tebes duni, se ita la la’o ba
Nia, Nia rasik mak sei la’o mai ita. Tanba loloos ne’e Nia iha ita leet
nafatin, maibe ita mak la bele haree. “Basa ema dehan: Ohin imi rona karik Nia lia, keta halo tos imi nia fuan hanesan
iha loron ne’ebe imi foti liman hasoru Nia” (Ebreu 3:15).
Tanba uluk ita dook liu
tiha ona husi Nia no lakon tiha ona to’o
la iha ona dalan atu fila ba Nia. Tanba
Nia hadomi liu ita no hakarak nafatin halo ita, Nia oan sira hamutuk fali ho
Nia. Nia rasik deside atu haruka Nia Oan Mane mesak atu buka ita ne’ebe lakon
no halo Nia an sai hanesan ita ema, ema sala nain ne’e, atu ita nia sala sira
Nia mak responsabiliza, Aman Maromak nia hirus ne’ebe loloos ne’e monu mai ita,
monu hotu Jesus nia leten iha kruz leten, atu ita bele sai ema ne’ebe los iha
Nia oin. Jesus laos de’it terus iha isin maibe mos iha espiritu, wainhira Nia
hateten iha kruz leten, tanba Aman nia hirus monu hotu ba Nia leten, dehan : “Ha’u
Nia Maromak, Ha’u Nia Maromak, tansa ita husik Ha’u mesak?”.
Iha Joaõ 8:12-14, hateten: “Jesus koalia hikas ba
sira nune’e: “Ha’u mak mundu nia naroman.” Ema ne’ebe tuir Ha’u la la’o iha
nakukun laran, maibe sei hetan naroman moris nian. Fariseu sira dehan ba Nia:
“O fo sasin ba O nia an, O nia sasin la los.” Jesus hatan ba sira, dehan:
“Maski Ha’u fo sasin ba kona ba Ha’u an, Ha’u nia sasin los, tanba Ha’u hatene
Ha’u mai husi ne’ebe no Ha’u ba ne’ebe; maibe imi la hatene Ha’u mai husi
ne’ebe no ba ne’ebe.”
Tan Nia mos lao iha
nakukun laran hodi mai ona iha mundu ne’e, maibe Nia hatene Nia atu ba
ne’ebe no hatene dalan atu fila, tanba
Nia fila ona ba Aman, Nia de’it mak dalan, no husi Nia ita mos sei fila ba
Aman. Nia hakarak tebes lori ita ba Aman, basa Nia de’it mak hatene dalan atu
fila, no Nia mak dalan ne’e. Nia terus tanba rezultadu husi ita nia hahalok,
liu tan Nia ho laran luak mate tan ita. No ita Aman Maromak halo Nia moris fali
ona, liu husi forsa Espíritu Santu, atu nune’e tebes duni katak Nia loke dalan
naroman mai ita, hodi ita housi dook haree naroman ne’e, ita la’o ba naroman
ne’e no la’o iha nia laran, tanba naroman ne’e naroman ida de’it iha nakukun
boot nia leet, Maibe Maromak nia forsa iha fatin hotu. Nia hein nafatin ita iha
dalan ne’e housi Nia Espíritu hodi nune’e ita ne’ebe la’o iha dalan naroman
ne’e sei para iha dalan klaran, maibe Nia lori ita la’o nafatin to’o iha uma
ne’ebe kleur ita husik ona. Hanesan mos wainhira bebe oan ida ne’ebe boot ba
nafatin, nia aprende atu la’o, maibe nia lahatene nia atu ba ne’ebe no la’o
lakon tiha. No nia aman kaer nia liman no lori nia fila, tanba nia aman hatene
nia iha ne’ebe no dalan atu lori nia fila ba uma. Nune’e mos ho ita, ita la
bele fila ba uma mesak tanba ita lakon no lahatene dalan fila, maibe ita Aman
Maromak hatene ita no kaer ita nia liman hodi lori ita fila ba Nia, liu husi
Kristu Jesus. Tan ne’e Kristu ne’ebe liu husi Nia buat hotu kri, mak dalan ida
mesak atu ita bele fila ba ita nia Aman Lalehan iha Nia horik fatin iha Lalehan
no mos ita nia horik fatin ne’ebe ita husik kleur ona. No tuir iha dalan ne’ebe
Nia kaer ita liman no lori ita, Nia haforsa ita, liu husi Nia futar liafuan
ne’ebe moris no husi Nia Espíritu atu ita nia fiar sai metin no atu ita labele
fila ba nakukun nia laran, nakukun ne’e labele iha nafatin, sei iha loron ida
ne’ebe nakukun ne’e sei destroi ka harahun tiha no sira ne’ebe la kohi la’o ba
dalan naroman nia laran ne’ebe Nai Jesus loke ona no Nia rasik mak naroman
ne’e, sira ne’ebe sei hela iha nakukun laran, ida ne’ebe sei halo sala oiojn no
lakohi atu simu salvasaun husi Jesus, sira sei harahun hamutuk ho nakukun ne’e.
Dala ida tan se ita simu Jesus nu’udar ita nia Na’i no Maksoin, simu Nia iha ita laran, maka ita sei hetan salvasaun.
Nakukun ne’e mak sala no
diabu mak mak iha nia laran. Ita ema sala nain tanba ita hotu mos uluk hela iha
nakukun ne’e nia laran. Maibe ita ne’ebe hafoun ona no transforma ona husi
Na’i, ita ne’e naroman no masin mundu nian, tanba ita simu ona Kristu iha ita
nia fuan no ita moris iha nia grasa nafatin, tanba ita hela no moris iha dalan
naroman ne’e, ne’ebe Jesus loke ona. Tan ida ne’e mak dalan ida mesak atu ita
fila ba uma. Keta to’o tarde, tanba tempu ne’ebe Na’i fo mai ita atu arepende
besik hotu ona. Ita keta husik ita nia an habosok husi rikusoin no buat seluk
iha mundu ne’e, ne’ebe iha nakukun laran to’o halo ita nia matan delek atu
haree dalan naroman ne’e nia furak, ne’ebe sai naroman mesak iha nakukun laran.
Iha dalan loos ne’e tomak mak Kristu nia fakar ran ne’ebe fase ita husi sala,
ne’ebe se belit hela iha ita, to’o dalan ne’e nia hun, mak perfeksaun. No ikus
mai ita HAKSOSLOK BA wainhira ita to’o iha uma, iha ne’ebe Kristu nia ran
hamoos nia tomak ona. Maibe iha dalan ne’e ita sei hasoru susar no terus husi
ema sira ne’ebe matan delek ona husi sasan mundu nian, tanba Maromak hakarak
mos lori sira ba dalan naroman ne’e liu husi ita, hodi halo sira mos sai roman,
maibe sira labele haree dalan naroman ne’e nia forsa, tanba sira lakohi rona
lia los husi Na’i ne’ebe ita fahe ba sira. Sira barak no ita ituan, tan ne’e
sira konsidera sira mak los, maibe ne’e kontrariu, ita mak los tanba ita la’o
ho Maromak lia los nian. Ita hatene katak sira sei lakon no ita sei hetan moris
tanba ita iha dalan ne’ebe los no sira iha dalan ne’ebe sala. Husi sira iha ema
balun ne’ebe hakarak tama mos ba dalan naroman ne’e, tanba sira ne’e mos mai
husi Na’i Maromak, hanesan ita mos uluk iha dalan nakukun, maibe Na’i bolu ita
atu hetan salvasaun, nune’e mos sira sei. Inklui mos ita ne’ebe lee mensajen
ne’e, tanba Na’i mak dudu imi atu lee mensajen ne’e. Tan ne’e di’ak mai ita atu
fo hanoin no konta kona ba Kristu no nia mensajen ba sira, ne’ebe dehan:
Hakribit salan basa Maromak nia reinu besik ona”, hodi nune’e sira mos arepende,
simu Kristu no bele la’o iha dalan ne’ebe agora ita iha ba, no ita ho sira iha
Kristu sei la’o hamutuk iha dalan ne’e, ne’ebe sei lori ita ba moris iha
lalehan, ba Aman Lalehan, Aman rohan la’ek. Amen.
No agora di’ak liu mai
ita atu la’o iha dalan naroman ne’e hodi simu Jesus nu’udar ita nia Na’i no ita
nia Salvador/Maksoin privadu. No ita tenke moris iha Nia atu ita fo ai-fuan
ne’ebe di’ak, tanba Na’i Jesus mak ai-hun no ita mak nia sanak sira ne’ebe fo
fuan. Fo fuan di’ak mak hahalok sira ne’ebe Nia haruka ita halo atu ita sai
Ninia ezemplu ba ema seluk, tanba molok Nia haruka ita halo buat ruma, Nia halo
uluk ona, hodi nune’e sai nu’udar ezemplu mai ita atu halo tuir.
Ita tenke lee no rona
Na’i nia liafuan ne’ebe moris, halo refleksaun no halo tuir, tanba nu’udar
hateten: “Maibe haka’as an atu sai ema ne’ebe halo tuir liafuan ba, la’os de’it
rona nia, hodi bosok imi an. Basa ema rona de’it liafuan karik, maibe la halo
tuir nia, ema ne’e hanesan ema ne’ebe hateke ba nia oin iha espellu no haree
duni nia oin rasik. Nia haree tiha didi’ak nia oin, hafoin haluha kedas nia
ilas oinsa los. Maibe ema ne’ebe hateke didi’ak ba ukunfuan loloos ne’ebe soi
ema, ema ne’ebe tau duni nia laran ba nia, la’os rona de’it nia hafoin haluha
kedas, ema ne’ebe halo tuir duni nia, ema ne’e sei hetan Maromak nia bensaun
iha buat hotu ne’ebe nia halo.” (Tiago 1: 22-25).
Wainhira ita lee Maromak
nia liafuan, ita mos presiza reflete mai ita nia an iha loron no kalan bebeik
ba nafatin, atu ita nia hahalok bele muda. Tanba wainhira ita halo refleksaun
ba Maromak nia liafuan maka Espíritu Santu sei muda ita nia hanoin hodi halo
nia sai foun fali.
No ita tenke kolabora hamutuk ho
Espíritu Santu iha buat hotu ne’ebe ita halo. Tanba Nia mai atu hanorin ita
buat tomak ne’ebe Na’i rasik hakarak ita atu halo. Atu ita keta lakon hamutuk
ho ema barak iha mundu ne’e. Na’i nia domin no laran luak/mizerikórdia boot
duni mai ita. Nune’e mak Espíritu Santu hato’o mai ha’u.
Ita hatene katak Maromak ne’e ida ka
una, mak Maromak Aman, Oan no Espiritu Santu. Santíssima Trindade, Maromak
mesak ida de’it mak nu’udar privadu ne’ebe la hanesan no iha servisu ket-ketak
maibé ida de’it.
No karik ita nunka realiza katak Na’i Maromak,
Santíssima Trindade, Maromak mesak ida de’it, Maromak Aman, Oan no Espíritu
Santu ne’ebe mak una, oferese ona Nia-an tomak mai ita, Ninia emar sira.
Dahuluk liu husi Na’i Jesus Kristu
ne’ebe sai Salvador, mediador mai ita no Aman Maromak, no Aman Maromak oferese
ona buat hotu ba Nia liman laran, hafoin Nia mate no moris hias tiha, Nia sai herdeiro(pewaris) ne’ebe setia ba Aman. Tuir mai Nia
haruka mos mai ita Espíritu Santu, ne’ebe mak Maromak ne’e rasik, ne’ebe sai
Auxiliador/tulun nain mai ita to’o rohan la’ek. No tuir mai, Aman Maromak rasik
oferese Nia-an mai ita, wainhira Nia dehan Nia sei fo mai ita moris rohan laek.
Los! Tanba Aman Maromak mak moris rohan laek ne’e rasik, tan ne’e wainhira Nia
oferese Nia-an mai ita, Nia oferese Nia-an rasik.
Agora, hafoin ita hatene tiha buat hotu
kona ba Maromak nia domin ne’ebe bo’ot tebes mai ita, to’o Nia rasik oferese
Nia-an tomak mai ita. Saida mak ita sei halo? Nia fo tomak buat hotu ne’ebe Nia
hadomi, hodi nune’e Nia bele manan ha’u no o nia domin. Agora, tansa ita la
hadomi Maromak hodi hakanek Nia fuan husi ita nia hahalok aat sira? Maromak mak
domin, husu ba Nia atu fo no kuda domin iha o nia fuan laran hodi o bele sente
domin divinu Maromak nian. No sai uniaun ho Nia iha Kristu liu husi Espíritu
Santu. Basa buat ne’ebe ita husu iha Jesus Kritu nia naran, ho intensaun di’ak,
Na’i Maromak sei hatan duni. No agora nafatin ita hakarak atu rebelde/kontra
Nia ho ita nia hahalok aat sira? Tan Ninia domin no laran luak ne’ebe bo’ot
nune’e mai ita? Maske ita hatene katak hahalok aat sira ne’e sei lori ita ba
ahi-lakan ne’ebe sei la mate. Maibe se ita arepene no husu Nia atu perdua ita,
Nia sei mai hela ho ita no muda ita sai fali ema foun iha Kristu Jesus, nu’udar
ema ne’ebe foin moris fali. Halo tuir ba no o sei moris. Amen.
Nia mak buat hotu no la iha ema ida mak
komprende dalan husi Nia forma. Tanba karik bele, Nia la’os bolu tan ona
Maromak, tan Nia iha limite. Tan Maromak la iha limite iha buat hotu, Nia mak
Autoridade no ukun nain mesak iha buat hotu, Nia mak alfa no omega. Nia mak
Santu no la iha inísiu no final. Nia mak rohan laek. Nia gloria bo’ot tebes.
Karik Nia ne’ebe Santu no rohan la’ek,
ne’ebe ukun buat hotu sei hamutuk nafatin ho ita to’o hotu. Amen.
Loloos ne’e ha’u hanesan de’it
rai rahun iha Nia oin. No la serve ba Nia, maibe tanba Nia grasa ha’u sai ema
ne’ebe serve ba Nia, atu bolu Nia oan, liu husi Kristu ita Na’i, Maromak Oan.
La preoukupa saida de’it mak akontese, hanoin ba kotuk, hanoin ba kotuk, Na’i
Maromak hadomi ita hotu, Nia hakarak atu itafila ba Nia. Tanba Ninia
Miserikórdia bo’ot tebes. Wainhira ita fila ba Nia, lalehan sei la para hodi
hananu no hakilar tanba ksolok, tan ita lakon ona maibe hetan fali ona. Ne’e
mak importante.
Liamenon
ne’e ha’u hakerek ho instrusaun husi *Espírito Santo* no tuir sukat husi ha’u
nia fiar ka fé. Laos ha’u mak ko’alia ba imi, maibe Na’i rasik mak ko’alia ba
imi liu husi ha’u. Ha’u nu’udar atan no ita hotu hanesan, diferensia mak ha’u
hetan ona salvasaun no simu ona garantia ba moris rohan la’ek. Maibe imi balun seidauk,
maibe balun mos hetan ona salvasaun. Molok ha’u halao servisu ne’e, Maromak
husu uluk ha’u katak,* O prontu ba servisu ne’e ga lae?*, no ha’u hatan ba
Na’i, ha’u prontu ba servisu ne’e no mos ba servisu bo’ot sira ne’ebe sei mai.
Tan ne’e ha’u simu. Nune’e mos ho imi, wainhira imi rona Na’i nia lia, imi keta
taka ka hato’os imi nia fuan.
Ha’u espera katak liu husi lia menon hirak
ne’e, imi sei komprende no entrega de’it imi nia an tomak ba Na’i. No Na’i mak
sei tau matan ba buat hotu ne’ebe sei mosu ba imi. Basa Nia hadomi imi no haree
imi no hein imi loron no kalan to’o imi realiza Ninia grasa ba imi liu husi
Jesus Kristu atu imi bele fila ba Nia. Nia halo buat hotu atu bele manan imi
nia fuan, husik Jesus tama ba imi Nia fuan agora no muda imi sai hanesan Nia.
Atu imi bele moris iha Lalehan. Amen. Beiju ba imi hotu iha Kristu. Grasa
Maromak nian hamutuk ho ita hotu.
No comments:
Post a Comment